Poliklinika
ProNatal
Poliklinika ProNatal, 2009. Sva prava pridržana.
Vještina dojenja

Priprema za početak dojenja treba početi još prije poroda. Dojke je potrebno pregledati potkraj trudnoće u sklopu ginekološkog pregleda radi pravovremene korekcije uvučenih ili jako plosnatih bradavica. Dojka se, naime u potpunosti razvija tek u trudnoći te se neke zapreke dojenju, poput uvučenih ili plosnatih bradavica, tek tada i uoče.
Refleksi sisanja i gutanja su prirođeni, međutim dojenje je vještina i za majku i za novorođenče. Vještina koja iziskuje more strpljenja i jedinstvena je prilika za početak uspostavljanja čvrste emotivne veze između majke i djeteta. Trenutci učenja dojenja nisu trenutci prvih pokušaja odgajanja novorođenčeta i nametanja ritma hranjenja i duljine trajanja podoja. Novorođenče treba dojiti kada ono plače ili drukčije pokazuje da je gladno. Trajanje podoja također je prepušteno djetetu. Ono će sámo prekinuti sisati kad je sito.
Takav pristup dojenju omogućuje probavnom sustavu novorođenčeta da se postupno prilagodi na prehranu. Novorođenče kojemu je pružena prilika da samo određuje ritam brže će se prilagoditi i manja je vjerojatnost da će razviti grčeve.
Također je bitno da se za dojenje odabere mirno i ugodno mjesto u stanu gdje će majka biti neometana.

Korak 1.
Prije početka podoja ruke treba oprati sapunom i vodom. Ukoliko između podoja istječe dosta mlijeka i dojku treba oprati mlakom vodom.

Korak 2.
Da bi novorođenče moglo pravilno sisati bitno je da u usta stavi cijelu bradavicu i što veći dio areole ispod koje se nalaze mliječni sinusi u kojima je skupljeno mlijeko. To se postiže iskorištavanjem još jednog novorođenačkog refleksa - "refleksa traženja usnama". Lagano prstom podražite kut usana na onoj strani lica djeteta koja je okrenuta prema dojci. Ono će tada refleksno okrenuti glavicu prema dojci i dovoljno otvoriti usta.

Korak 3.
Tad se brzo stavi bradavica u usta i glavica se privuče k dojci. Ako je djete pravilno prihvatilo dojku onda mu vrh nosića i brada dodiruju dojku. Vidi se kako nosić priliježe uz dojku, a donja usna je izvrnuta.
Ako hvatanje bradavice nije dobro uspjelu u prvom pokušaju, ponovo prstom podražite suprotni kut usana da ono ponovnim "refleksom traženja" otpusti bradavicu pa se ona lako i bezbolno izvuče. Nikako nemojte "na silu" izvlačiti dojku jer to može dovesti do oštećenja bradavice.
Pravilno dojenje sastoji se od valovitih pokreta jezikom kojim se pomiče mlijeko iz sinusa kroz izvodne mliječne kanaliće odakle ono bude oneseno u usta djeteta.
Sisanje gumene dudice, zbog njezinog drukčijeg anatomskog oblika, potpuno je različito. Ono se sastoji od ritmičnih pokreta pritiskanja dudice o nepce. Novorođenče koje naizmjence siše dojku i dudicu može se zbuniti i loše sisati dojku. Zbog toga, dok god ne uvježba sisanje dojke ne preporučuje se davanje gumene dudice niti hrane na bočicu.
Sito novorođenče obično zaspi i ispusti bradavicu.
Ima djece koja sišu vrlo sporo i puno spavaju na prsima. Nijh treba često nježno buditi, premještati ih na prsima iz položaja u položaj da bi se razbudili i nastavili sisati.
Sisanje ili taktilni podražaj bradavica dojki poticaj je na izlučivanje hormona oksitocina koji dovodi do izlučivanja mlijeka u kanaliće dojke i do kontrakcije maternice pa mnoge dojilje mogu upravo za vrijeme dojenja osjetiti bolnost tih kontrakcija.
U prvim danima nakon poroda dojka je nabrekla od povećane količine krvi krvi i limfe pa oksitocin sporije dolazi na svoje odredište. Zato istiskivanje mlijeka u mliječne kanaliće u početku dojenja kasni. U to vrijeme dijete siše na dojci i po nekoliko minuta prije nego li se pojavi refleks otpuštanja mlijeka. Upravo ova pojava često uznemirava majke jer im se pričinjava da nema mlijeka te mnoge tu odustaju od dojenja i prelaze na umjetnu prehranu djeteta.  Ta se faza može prebroditi kružnom masažom dojke od periferije prema sredini ili postavljanjem toplih obloga na dojku prije podoja. Postoje i mediakmentna riješenja u obliku oksitocinskog spreja, no međutim ona su rezervirana za slučaj kada niti jedna prirodna mjera ne poluči dovoljan rezultat.

Korak 4.
Djeca pri sisanju progutaju dosta zraka zato ih je po podoju potrebnu uspraviti i lagano lupkati po leđima dok ne podrignu.

Sastav majčinog mlijeka nije isti na početku i na kraju podoja pa je bitno da novorođenče barem jednu dojku posiše do kraja. Majčino mlijeko na kraju podoja bogatije je masnim kiseliama koje stvaraju osjećaj sitosti i neophodne su za pravilan razvoj novorođenčeta. Stoga, ako novorođenče pustimo da posiše jednu dojku do kraja prije nego mu ponudite drugu ono će unijeti u svoj mali organizam puni spektar potrebnih tvari. Osim toga, zamijetit će osjećaj sitosti i posisati upravo onoliko koliko mu treba, a da pri tome ne preoptereti želudac. Upravo tu leži osnova pravilne prehrane kasnije u životu.
Promatranjem djeteta možemo procijeniti da li je dijete dovoljno dojeno. Ako je ono živahno, zadovoljno, dobro spava, ima 5-6 mokrih pelena u 24 sata vrlo je vjerojatno da je adekvatno dojeno. Kroz neko vrijeme i vaga u savjetovalištu za dojenčad pokazat će rezultat vašeg truda.


Poliklinika ProNatal, 2009. Sva prava pridržana.